Smiješne Slike - Optičke Iluzije - Smiješne Animacije - SMS Poruke - Radio - Ljubav - Igre Igrice - Statusi - Sexy Slike - Smiješne Izreke  - Prodaja Slika

Srčani udar (infarkt miokarda)

Google reklame
   

Od bolesti srca i krvnih žila umire svaka druga osoba u zemljama zapadne civilizacije – godišnje od bolesti srca i krvnih žila umire oko 17 milijuna ljudi širom svijeta (što je 30% svih smrtnih slučajeva). U Hrvatskoj te bolesti predstavljaju ubojicu broj jedan, te su najvažniji medicinski i općedruštveni problem. Stručnjaci upozoravanju da je u Hrvatskoj smrtnost od srčanih bolesti među najvišima u svijetu, a i dalje raste, dok je u većini razvijenih zemalja smrtnost u posljednjih 20-ak godina u opadanju.
Najnovija međunarodna studija Interheart provedena u 52 zemlje, pokazala je da, osim već poznatih rizičnih čimbenika – pušenja, masnoća i šećera u krvi te visokog tlaka, na pojavu srčanih bolesti znatno utječu stres, depresija i abdominalna debljina. Tako se u žena rizičnim smatra promjer struka od 80 i više centimetara, a u muškaraca promjer struka od 94 centimetra naviše.

Na temelju studije svjetski stručnjaci također su ocijenili da dnevno uzimanje manjih količina alkohola, poput 1,5 decilitara vina i 4-5 decilitara piva, uz dopuštenje liječnika, može biti značajan zaštitni čimbenik od srčanih bolesti.

Glavne su preporuke studije da u sprečavanju srčanih bolesti najviše pomažu fizička aktivnost, odnosno kretanje, uzimanje dosta voća i povrća te malih količina alkohola, uz odobrenje liječnika.

Epidemiološki podaci govore da je lani u ukupnom broju umrlih 50 posto umrlo od bolesti srca, a uspoređujući kretanje smrtnosti u posljednjih 10 godina, vidljivo je da smrtnost raste od 70. godine života.

Također je vidljivo da pojava srčanih bolesti raste u žena, najčešće kod žena iznad 50. godine života. Na temelju usporednih podataka vidljivo je da žene obolijevaju rjeđe, ali je ishod njihove bolesti teži jer se liječniku obraćaju u kasnijoj fazi bolesti.

Rizični faktori

Srce je kompleksni i visokospecijalizirani mišićni organ koji upravlja cirkulacijom krvi po tijelu. Srčani udar, ili infarkt miokarda, je odumiranje srčanog tkiva uzrokovano začepljenjem neke od arterija koje krvlju opskrbljuju srce (koronarne arterije). A kada srčano tkivo ne prima krv (a time i kisik) dulje od 30 minuta, počinje odumirati.
U većini slučajeva, ta se blokada događa kao rezultat bolesti krvnih žila – ateroskleroze – kod koje se u arterijama skupljaju naslage kolesterola i masti, i začepljuju ih, djelomično ili potpuno. Kada dođe do otkidanja komadića tih naslaga, može nastati krvni ugrušak (tromb), koji će u potpunosti blokirati protok krvi arterijom.
Smanjen protok krvi kroz žile (ishemija) uzrokuje nestabilnosti u srčanim klijetkama, koje sprečavaju srce da na adekvatan način opskrbljuje tijelo krvlju. A kada je opskrba mozga kisikom zaustavljena na više od 5 minuta, može nastupiti trajno oštećenje mozga, ili čak smrt.

Mnogi faktori koji utječu na razvoj ateroskleroze i, posredno, infarkt miokarda, povezani su i s pretilošću.

Rizični faktori su sljedeći:
• Životna dob (iznad 55 godina)
• Dijabetes
• Povišene razine nekih aminokiselina i proteina u krvi (npr. homocistina, fibrinogena, C-reaktivnog proteina)
• Spol (muški)
• Nasljedni faktor (učestalost bolesti srca u obitelji)
• Povišen krvni tlak
• Prehrana bogata mastima
• Visoka razina “lošeg” (LDL) kolesterola, i niska razina “dobrog” (HDL) kolesterola u krvi
• Premalo kretanja
• Pušenje
• Stres

U nekim slučajevima, srčani udar može biti uzrokovan grčem (stiskanjem) koronarne arterije. Za vrijeme tog grča, arterija se sužava, i dotok krvi u srce se smanjuje ili potpuno zaustavlja. Uzrok takvih grčeva je nepoznat, a mogu se pojaviti u žilama koje su pogođene aterosklerozom, ali i u sasvim zdravim žilama.

Sljedeći faktori također mogu uzrokovati srčani udar:
• Komplikacije nastale uslijed operacije ugradnje srčane premosnice (bypass)
• Urođena stanja srca (npr. urođene srčane mane)
• Embolija srca (krvni ugrušak koji iz nekog dijela tijela putuje prema srcu)
• Zlouporaba droga (npr. kokain može omesti dotok krvi u srce)
• Upalne bolesti žila (na koje upućuje prisustvo u krvi određenih markera, poput interleukina-18 [IL-18] ili C-reaktivnog proteina [CRP])
• Trauma (rez, snažan udarac, ili ubod u srčani mišić)

Simptomi srčanog udara
• Neugodan pritisak ili osjećaj punoće u prsištu
• Stežuća bol u sredini prsnog koša koja traje dulje od nekoliko minuta
• Širenje bolova u lijevo rame, lijevu ruku ili lijevu stranu vrata
• Omaglica (naglo zamračenje vida) i nesvjestica
• Osjećaj mučnine i nedostatka zraka

Oko jedne četvrtine srčanih udara dogodi se bez ikakvih vidljivih simptoma.Te tzv. “tihe” infarkte moguće je otkriti samo slučajno, EKG pregledom, ili nekim drugim ispitivanjem srca.

Prvi je sat kritičan
Srčani udar nije trenutačni događaj, nego se razvija dulje vrijeme, najčešće tijekom četiri do šest sati. U tom je razdoblju svaka minuta dragocjena, posebno zato što najveći broj oštećenja nastaje već u prvom satu, a čekanjem se samo povećava opseg oštećenja stanica srčanog mišića. Zato, ponovno uspostavljanje protoka krvi kroz začepljenu koronarnu arteriju u prvom satu od pojave početnih znakova srčanog udara može biti od ključne važnosti za preživljavanje.
Statistički podaci pokazuju da više od 50 posto ljudi koji dožive srčani udar čeka više od dva sata prije nego što potraži medicinsku pomoć. Iz navedenog proizlazi da je od izuzetne važnosti pravodobno prepoznavanje znakova srčanog udara kako bi se moglo reagirati na vrijeme.

Prva pomoć
Pri pojavi simptoma srčanog udara najvažnije je ostati priseban i na vrijeme poduzeti određene radnje:
• Ako se bolesnik s boli u prsnom košu naglo sruši na pod i pritom izgubi svijest, odmah utvrdite diše li i radi li mu srce.
• Ako je bolesnik samo bez svijesti, osigurajte prohodnost dišnih putova postavljanjem u stabilan bočni položaj i pozovite hitnu medicinsku pomoć.
• Ako bolesnik ne diše i ne radi mu srce, odmah počnite postupak oživljavanja (dva udaha: 15 pritisaka na donju trećinu prsne kosti), a netko neka odmah pozove hitnu medicinsku pomoć. Rezultat oživljavanja bit će bolji pristupite li mu prve četiri minute od trenutka prekida rada srca.
• Ako je bolesnik pri svijesti, treba ga umiriti i neodgodivo pozvati hitnu medicinsku pomoć. Dobro je oboljelom dati Aspirin (bolje ga je sažvakati jer će tako brže djelovati). Aspirin će spriječiti zgrušavanje krvi i tako pospješiti protok kroz suženu koronarnu arteriju, što može smanjiti smrtnost čak do 25 posto.
• Oboljeloga što prije prevezite do najbliže bolnice. U idealnim uvjetima ekipa hitne medicinske pomoći stići će za nekoliko minuta i metodama izvanbolničke medicinske pomoći nastaviti vaša nastojanja započeta pravilno pruženom prvom pomoći. No, nalazite li se na selu ili u prirodi, možda ćete vlastitim prijevozom prije stići do bolnice. Poželjno je koristiti prostrano vozilo (kombi) u kojem se, po potrebi, može pristupiti postupku oživljavanja tijekom vožnje. Bolesnik ne smije hodati, nego ga do vozila treba nositi.

NAPOMENA: Ako ste osjetili prijeteće simptome srčanog udara, ni u kojem slučaju nemojte voziti sami i pokušajte unaprijed doznati koja, vama najbliža zdravstvena ustanova pruža pomoć 24 sata na dan.

Postupak osnovnog održavanja života
Ovaj shematski prikaz osnovnog održavanja života početna je metoda održavanja disanja i cirkulacije, što će pomoći bolesniku do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći. Naime, u prvim minutama srčanog udara moguć je nastanak fibrilacije ventrikula, koja rezultira neučinkovitim srčanim otkucajima i može uzrokovati iznenadnu smrt.

Comments

Powered by Facebook Comments

   

Tražene riječi:

Napiši komentar