Voda je gusca od vazduha pa tako da smanjuje
uticaj gravitacije na ribu.Iz tog razloga riblja peraja
ne sluze da bi riba stojala na njima vec za potiskivanje i veslanje.
Ipak tijelo ribe je gusce od vode,pa tezi da potone.
Vecina ribljih vrsta moze da rgulise gustinu svog tijela
ribljim mjehurom.Taj mjehur je rezervoar pun vazduha koji
riba moze da puni i prazni po svojoj volji.Na taj nacin
bez ikakvog napora moze da se zadrzi na zeljenoj dubini.

Inteligencija

Ribe imaju izuzetno mali mozak i njihovo ponasanje se zasniva na
nizu urodjenih refleksa i reakcija prema stvarima i okolini,
cak i prema hrani,svjetlu i vibracijama.
Reci da je saran bistar je veoma tesko odrzivo,ali ako se nekoliko
puta uhvati na isti mamac,pocet ce ga zaobilaziti.To je razlog sto
velike i stare ribe koje su vise puta bile vracene u vodu ili su se
otkacile pecarosima,treba pecati neuobicajenim mamcima.

Oblik tijela

Ako dvije ribe zive u istoj zoni vode i hrane se na istom mijestu,sigurno je
da ce istisnuti jedna drugu.Plotica i skobalj,recimo zive u istim vodama i
hrane se istom hranom,ali su se prilagodile,tako da se ne ugrozavaju,
jer se plotica hrani u srednjem sloju vode,a skobalj na dnu.

Skobalju,kako i drugim ribama koje se hrane na dnu,gornja usna prelazi
preko donje,sto njihova usta cini blago povijenim prema dolje,dok je kod riba
na povrsini obratno.Ribe dna cesto imaju mogucnost da izduze usne u obliku
trube koje im tada sluze kako sisaljka(mrena,saran..)
Ribe brzih voda,kako sto su mrena i klenic,imaju vitko tijelo koje im olaksava
plivanje u jakim strujama.Ribe sporih voda,kao sto su linjak i deverika,imaju
debela tijela,jer vitkost u njihovom slucaju ne predstavlja nikakvu prednost,
dok je u debljim tijlima vise prostora za akumulaciju masnih naslaga u toku zime.
Grabljivice imaju razlicite oblike tijela u zavisnosti od nacina zivota.
Stuka i smudj,koji vrebaju iz zasjede,imaju dobro razvijena prednja peraja
koja im daju veliko ubrzanje pri prvom napadu na plijen.Bucov progoni svoj plijen,
tako da mu je tijelo prilagodjeno za dugotrajno plivanje.Sve grabljivice imaju
velika usta sa ostrim zubima,kao i veoma fleksibilne celjusti koje im omogucavaju
da lako progutaju plijen.Naravno,svi predatori su dobro maskirani,kako bi uspjeli
neprimjetno da se primaknu plijenu.

Kako ribe vide

Voda upija i rasipa svjetlost mnogo vise od vazduha,psebno kada je mutna.
Iz toga razloga dobar vid nije presudno bitan za ribe kao za kopnene zivotinje.
Vecina riba je kratkovidno.
Oci su kod riba postavljene sa strane glave,tako da one vide skoro u svih 360 stepeni.
Da bi se odredila udaljenost objekta,potrebno je da oba oka fiksiraju predmet.
Ovo nam kaze da riba samo objektu sa prednje strane moze da odrediudaljenost.
U ovom uskom pojasu riba vidi jasno i svaki,i najmanji pokret precizno detektuje.
Medjutim sa strane,bocno,riba vidi samo konture i pokrete.Iz tog razloga,mnogo cete
lakse uplasiti ribu ako se pomjerate nego kada mirujete.
Grabljivice,kako sto je stuka,plijen progone uz pomoc vida.Kod ove ribe,oci su vise
priblizene i pomjerene ka prednjoj strani glave.Na ovaj nacin povecana je oblast
u kojoj stuke odlicno vide i gdje oba oka mogu da ucestvuju u stvaranju slike.
Jatnim ribama,nije bitno da odrede daljenost do objekta,vec je mnogo bitnije da sagledaju
sto siru oblast oko sebe i u njoj primjete svaki pokret,posebno napad grabljivice
ili pomjeranje cijelog jata.Iz tog razloga oci su im postavljene bocno,sa suprotne strane glave.
Ovako postavljene oci omogucavaju da se primjeti pokret,ali ne i da se jasno vide
predmeti i odredi daljina do njih.

Ostala cula

Voda ne prenosi najbolje svjetlo,ali je odlican medijum za prijenos ukusa i mirisa.
Vecina riba ima izuzetno razvijeno culo mirisa koje se nalazi u dvije nozdrve koje se nalaze na gornjioj strani njuske.Som recimo,skoro ne vidi,ali mu je culo mirisa dominantno i njegovom upotrebom trazi plijen.
Culo okusa kod riba nije locirano samo u usnoj duplji.Neke ribe mogu da osjete ukus i preko koze.Mnoge ribe imaju brkove kojima sem sto pipaju hranu
ispitujuci joj oblik,mogu da osjete i njen ukus.
Na oba boka ribe,nalari se jedna lateralna sezitivna linija,kojom ribe osjecaju
i najmanje vibracije u vodi.Na taj nacin mogu osjetiti priblizavanje neprijtelja
ili lakse pronaci plijen.Kako i zemlja i voda prenose vibracije izuzetno dobro,
svaki vas neoprezan pokret ribe mogu da osjete i da se udalje.

Tipovi glave

Glava smudja-tipicna za grabljivicu.oci su postavljene sa prednje strane,omogucavaju
binokularan vid,usta su puna malih ostrih zuba i mogu se siroko otvoriti.

Glava crvenoperke-tipicna za ribu koja se rani na povrsini vode.Donja usna prekriva gornju,
usne su blago povijene nagore,nema brcica.

Glava sarana-tipicna za ribe koje se hrane na dnu.Gornja usna prekriva donju,a obje usne
mogu da se preobraze u sisaljku s kojo ove ribe kopaju po mulju,a brcici detektuju hranjive materije na dnu.

Parenje

Postoje dva snovna oblika ponasanja pri razmnozavanju.Jedan broj riba polaze veliki broj jajasaca koje
onada ostavljaju da se sama snalaze,dok druga grupa riba plaze malu kolicinu ikre
i brani svoj u ikru sve dok se mladj ne izlegne,a nekada i odredjeni period kasnije.
Stuka,saran,linjak i deverika polazu svoja jajasca na podvodno bilje.
Mrena i smudj vole kamenjar i pijesak,dok bandar lijepi svoja jajasca na korijene i stabljike bilja.
Vecina riba se mrijesti u proljece,cim voda malo otopli.To mladji daje najbolju sansu
da prezivi slijedecu zimu,jer ima dvoljno vremena da poraste i ojaca.
Od zavisnosti od vode,stuke se pare najranije u martu i aprilu,skobalj u aprilu,dok
vecina saranskuh riba to radi od maja do juna.
Trenutak parenja je odredjen promjenom temperature i duzine dana.
Vecina riba iz familije sarana se ne pari dok temperatura vode ne predje 18 stepeni.to se obicno dogadja od maja
do juna,ali ako je proljece hladno,taj period se pomijera od jula do augusta.
polagajuci ikru medju biljem ribe stite svoju mladj od predatora.
Linjak se recimo pari u toku nekoliko tijedana,dok neke vrste riba,kao sto je stuka,polazu ikru za manje
od jednog tijedna.
Nakon sto zenka polozi jaja,muzijak ih oplodjuje mlijecom.Jajasca imaju ljepljivu tanku opnu koja im pomaze
da se zakace na travu,kamenje i korijenje kako u mulju ne bi propala zbog infekcije ili
nedostatka kisika.
Muzijaci po pravilu ranije polno sazrijevaju od zenki.Muzijaci stuke recimo sazrijevaju u svojoj
drugoj godini dok su zenkama potrebne oko tri godine.
Sa polnim sazrijevanjem kod zenki se pojavljuju ovarijumi i ribe dobijaju na tezini
izmedju 15 i 20%.
Vecina riba se ne hrani za vrijeme parenja,ali se nakon zavrsenog mrijesta povecava njihova potreba za hranom.
Recimo 60% ukupne godisnje hrane,stuka pojede odmah nakon mrijesta.
Kada se iz jajasaca izlegu mladji,nemaju odmah izgled ribe.U tom prvom dijelu zivota,ove larve imaju na sebi veliku
kesicu poteklu od jajasaca u kojoj se nalaze hranjive materije.u prvim danima zivota
larve trose te zalihe hrane.Kada ih potrose,krecu sa ishranom zooplanktonima.
Trudite se da u periodu mrijesta ne idete u ribolov,jer parenje riba iziskuje relativan mir.

Stanista

Riba se obicno zadrzava tamo gdje se nesto dogadja,gdje se voda pjeni,kovitla(mlin,preliv,brana,usce male pritoke,vodopad).
Dobra mjesta za ribolov su i zaklonjena stanista(panjevi,trava,potopljene grane,podlokana obala
ostrva na vodi,velike dibine…).Ribe vole da se zadrzavaju nizvodno od prepreke,
jer im je lakse da disu glavom uz struju,nego niz struju.Odavde se lako zakljucuje da je
nizvodna strana mosta bolja od one druge.Vecina riba ne voli pretjerno jake struje i jaku maticu
jer moraju trositi mnogo snage da bi se odrzale na tom mjestu.
Kada trazite ribu,uvijek zamislite gdje bi mogla da joj se nalazi hrana.
Riba svo vrijeme prati izvor hrane,nekada i po cijenu da ih vece ribe napadnu i ubiju.